Kako se boriti protiv "tihog ubojice"? Stručnjaci savjetuju građane: "Najvažnije je odmah izaći van"

Na području Policijske uprave zagrebačke u prošloj je godini zabilježeno šest događaja u kojima su zbog trovanja plinom ukupno dvije osobe lakše ozlijeđene, a dvije teže dok su tri osobe smrtno stradale.

"Najbitnije je da ovakve upute policije poprate mlađi sugrađani i sugrađanke, a potom ih podijele s našim starijima, kako bi bili svjesniji što se sve može dogoditi. Jer, ovakve stvari dešavaju se prvenstveno nama, a ne nekome drugome", kazao je Davor Tor, voditelj službe prevencije Policijske uprave zagrebačke.

Naglasio je i da se ove stvari mogu izbjeći samo odgovornim ponašanjem.

"Podsjećamo da niz građana, nakon potresa u gradu Zagrebu, još ima stare bojlere. Mnogi od nas nisu pravilno iznijeli neke popravke i prepravke. Sve što se radi, mora se raditi po pravilima struke i po tehničkim savjetima izvođača radova. Poštujte majstora i poštujte zvanja, dobiti točnu informaciju kako nešto treba napraviti, i imajte certifikate da je nešto ispravno", dodao je Tor.

Samostalno ne možemo prepoznati da je uređaj oštećen, no postoje male naznake.

"Prvi pokazatelj da nešto ne valja s uređajem je kad slabije dolazi topla voda, da se teže pali grijanje, ali bez obzira na to redovan servis bi trebalo raditi na plinskom bojleru isto kao na osobnom autu, znači, bar jednom godišnje", istaknuo je Ivan Štorek, direktor u EL-PLIN servisu.

"Nevidljiva krađa energije iz tijela"

"I drugi je problem što ljudi zovu raznorazne majstore, ne servise, ne zovu firme, i onda dolazi do nestručnog čišćenja ili uopće ne dolazi do čišćenja, nego ljudi samo plate uslugu koja nije odrađena", dodatno ističe Štorek.

Specijalist hitne medicine upozorava da ljudi često ostaju u prostoru "još samo malo" i pokušavaju problem riješiti otvaranjem prozora bez napuštanja prostorije. U takvim situacijama najvažnije je odmah izaći van.

"Trovanje ugljičnim monoksidom može se opisati kao nevidljiva krađa energije iz tijela. U početku se najčešće javljaju glavobolja, vrtoglavica i mučnina, potom umor i izražena pospanost. Ako izloženost potraje, dolazi do postupnog "gašenja" organizma, gubitka svijesti te zastoja disanja i rada srca. Pojava sličnih simptoma kod više osoba u istom prostoru bi morala biti snažan alarm za moguću izloženost ugljičnom monoksidu - tihom ubojici, nazivu koji je u narodu poznat", objasnio je dr. med. Sead Žiga, specijalist hitne medicine i ravnatelj poliklinike za baromedicinu i medicinu rada OXY.

U Njemačkoj su strogo regulirani sustavi grijanja. Primjerice, više se ne smiju ugraditi grijanja koja se oslanjaju isključivo na fosilna goriva, novi sustavi moraju koristiti najmanje 65 posto energije iz obnovljivih izvora.

A kako propisi izgledaju kod nas?

"U Hrvatskoj propisi postoje, ali je problem što se mi propisa ne držimo. Ovo što se desilo posljedica je neodržavanja, manjka kontrole zastarjele opreme. Njemačka radi puno više. Izbacuje mala ložišta zbog sigurnosti, ali i zbog klimatske politike. Puno malih ložišta je jako loša priča. Mi to vidimo po zagađenju zraka. Kad imamo toplinarstvo, kad imamo dizalice topline, onda nema zagađenja zraka, ali nema ni rizika od trovanja ugljičnim monoksidom", objasnio je Julije Domac, ravnatelj REGEA-e.

No model koji Njemačka provodi nije kompatibilan s Hrvatskom, velike su socijalne razlike. Prvi koraci, kaže, bili bi detektori, stroži nadzor te obvezno servisiranje.

"Međutim, nakon toga slijedi sustavno izbacivanje malih ložišta, pogotovo iz gradova. Prelazak na toplinsku, ugradnja dizalica topline, kombinirani programi koji potiču ugradnju, koji financiraju, koji uzimaju u obzir siromašnije građane, puno edukacije, puno dobre komunikacije kako bi ljudi shvatili da ono kako se grije, utječe na nas, ne samo u smislu mogućeg trovanja, nego i svakodnevnog zagađenja, svakodnevnog života", nabrojao je Domac sva potencijalna rješenja.

Na kraju priče, ostanite sigurni i pažljivi te pregledajte prostorije vaših voljenih kako biste smanjili mogućnost tragičnih događaja.